Književnik Kristian Novak (Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL)
Recenzija

Roman koji je zapalio Hrvatsku dobio vodič

'Ciganin, ali najljepši' Kristiana Novaka deset godina kasnije postaje interaktivni fenomen: 14 autora, videoigra, QR kodovi i analiza svega što Hrvatska prešućuje

Za Juricu Pavičića riječ je o krimiću koji istodobno funkcionira i kao društveni roman. Marijana Hameršak smatra da je taj roman prvenstveno analiza suvremenog izbjegličkog iskustva i brutalne logike sustava koji ljude svodi na “ilegalce”, a Katarina Luketić vidi ga kao studiju o tome kako predrasude i strah od različitosti uništavaju jedan intiman ljudski odnos. Zoran Ferić naglasak stavlja na elemente magičnog realizma, dok Boris Postnikov ključnom smatra njegovu formu, a Anera Ryznar njegov jezik. Za samog autora Kristiana Novaka on predstavlja literarno istraživanje granica koje pojedinci moraju prijeći i žrtava koje moraju podnijeti kako bi ih zajednica prihvatila, dok istovremeno pokušavaju očuvati autentičnost vlastite životne priče. Riječ je, dakako, o sada već klasiku hrvatske književnosti, romanu “Ciganin, ali najljepši”, koji je nedavno dobio za hrvatske prilike jedinstvenu publicističku posvetu.

Nakladnička kuća AGM objavila je knjigu “Vodič kroz suvremenu hrvatsku književnost – Kristian Novak: Ciganin, ali najljepši”, zbornik tekstova koji bi trebali poslužiti kao svojevrsni vodič za Novakov višestruko nagrađivani roman izvorno objavljen prije točno deset godina. Premda zbornici o književnim djelima nisu neuobičajeni u akademskim krugovima, ovaj vodič izdvaja se kao pionirski projekt jer na popularan, vizualno atraktivan i tehnološki suvremen način obrađuje roman živućeg autora, nastojeći ga približiti ne samo struci, već i široj publici i obrazovnom sustavu. Uglavnom, knjiga donosi četrnaest esejističkih tekstova napisanih iz različitih stručnih perspektiva: književna teorija i stilistika, psihologija, sociologija, etnologija, politologija. Opremljena je ilustracijama Envera Krivca, popisom medijateke i QR kodovima koji čitatelje vode na dodatne pisane, audio i video sadržaje, čime se teme romana poput migracija, tjeskobe ili stereotipa smještaju u širi društveni kontekst. Jedan od najinovativnijih aspekata knjige njezina je gamifikacija: uz nju je razvijena i interaktivna videoigra – autori su Želimir Periš i Natalija Miletić – koja omogućuje učenje kroz igru i istraživanje motiva romana u novom mediju.

Novak potječe iz međimurske obitelji (Foto: S. Šimunović/PIXSELL)

Kao što je poznato, Novak u romanu kroz četiri pripovjedačke perspektive – sredovječne Milene, koja se nakon raspada braka vraća u Međimurje, njezina ljubavnika, mladog međimurskog Roma Sandija, kurdskog izbjeglice Nuzata i policijskog službenika Plančića – gradi ljubavnu priču, istragu dvostrukog ubojstva i priču o migrantskoj krizi, stvarajući slojevitu sliku suvremene Hrvatske obilježene predrasudama, nasiljem, pitanjima identiteta i potragom za pripadanjem. Svaka od perspektiva ispričana je u drugačijem registru, a baš kao što roman svoju cjelinu uspijeva ostvariti kombinacijom različitih glasova i pripovjednih modela, tako i ovaj zbornik okuplja autore različitih polazišta i metodoloških pristupa. Rezultat je publikacija koja uspijeva izbjeći dvije zamke što ih ovakvi projekti gotovo redovito nose: s jedne strane hermetičnost akademskog diskursa, a s druge površnost popularizacije, potvrđujući da se ozbiljna književna analiza može predstaviti na pristupačan, suvremen i intelektualno poticajan način.