Krvnik protiv vraga
Potomak obitelji krvnika Oliver Pötzsch u 'Vragu iz Bamberga' vodi nas u grad u kojem vladaju strah od vukodlaka i sjećanja na lov na vještice
Krajem listopada godine Gospodnje 1668. Jakob Kuisl iz bavarskoga gradića Schongaua – po zanimanju krvnik – putuje sa svojom kćeri Magdalenom, zetom Simonom i njihovom djecom u Bamberg kako bi nazočio vjenčanju svojeg brata Bartholomaeusa. Između dvojice braće postoje neke davne nesuglasice, ali svadba treba poslužiti kao prilika za obiteljsku pomirbu i veselo druženje. Međutim, u Bambergu vlada sve veći nemir jer se upravo pojavio nemilosrdni ubojica koji odsječene dijelove tijela svojih žrtava ostavlja na smetlištu.
U gradu se više nitko ne osjeća sigurnim, a među mještanima se brzo šire glasine da su ubojstva djelo vukodlaka. No Jakob Kuisl – svojevrsni predmoderni Sherlock Holmes – želi dokazati da je riječ o praznovjerju i pronaći pravog ubojicu, jer vukodlaci, dakako, ne postoje. Ili možda postoje? Dok prve osumnjičenike privode u zloglasnu gradsku tamnicu, naviru sjećanja na okrutni lov na vještice koji se događao tridesetak godina ranije, a dobri građani Bamberga počinju strahovati da će se povijest ponoviti. Tako otprilike počinje povijesni kriminalistički roman njemačkog pisca Olivera Pötzscha “Vrag iz Bamberga”, koji je nedavno u prijevodu Marija Režića objavio zagrebački nakladnik Znanje. Premda se roman može čitati kao samostalno djelo, riječ je o petom od ukupno devet nastavaka serijala povijesnih romana pod naslovom “Krvnikova kći”, koji su proslavili svog autora.
Rođen 1970. u Münchenu, Oliver Pötzsch nakon studija novinarstva godinama je radio u raznim njemačkim medijima, a od 2013. je profesionalni pisac, što može zahvaliti velikom uspjehu već spomenutog serijala. Njegova saga o pustolovinama obitelji bavarskoga krvnika Kuisla, u kojoj je vješto isprepleo detektivsku priču, triler, romansu i povijesnu fikciju – a uključio je i stvarne povijesne ličnosti i događaje – temeljena je na opsežnim povijesnim istraživanjima koja imaju i osobnu notu. Naime, Pötzsch je i sam potomak obitelji Kuisl, poznate dinastije krvnika iz Schongaua od 16. do 19. stoljeća.
Veliki dijelovi njegova romanesknog opusa inspirirani su stvarnom poviješću, pa se tako i “Vrag iz Bamberga” dijelom temelji na arhivskim zapisima o “vukodlaku” koji je 1685. terorizirao bavarski gradić Ansbach, odnosno na svjedočenjima i dokumentima o progonima “vještica” u Bambergu između 1612. i 1630., u kojima je na lomačama spaljeno gotovo tisuću nedužnih žena. Stoga ne čudi da Pötzsch kao svoj književni moto često ističe da “povijest uvijek piše najbolje pripovijesti”. Očito je pronašao vrlo uspješnu formulu; njegove su knjige prevedene na više od 20 jezika, a saga o krvnikovoj kćeri postala je prvi milijunski e-bestseler napisan na njemačkom jeziku.
