40 godina Vještca!

“Poljski Tolkien” ili “Poljski George R. R. Martin”? Kritičari se nikako ne mogu složiti s kojim je klasikom najbolje usporediti poljskog pisca fantastike Andrzeja Sapkowskog, autora koji je iz lokalnog slavenskog folklora stvorio jedan od najprepoznatljivijih fantasy svjetova današnjice. Kad je prije točno četiri desetljeća u časopisu Fantastyka objavio kratku priču “Vještac”, Sapkowski vjerojatno nije ni slutio da će njegov literarni junak Geralt od Rivije, profesionalni lovac na čudovišta, postati temelj globalnog fenomena koji danas obuhvaća milijune prodanih knjiga, jednu od najuspješnijih videoigara u povijesti i Netflixovu televizijsku seriju. Njegov hrvatski izdavač Egmont povodom 40. obljetnice objavio je kolekcionarsko izdanje “Sage o Vješcu” koje obuhvaća svih devet knjiga serijala, dok je nakladnik Vorto Palabra nedavno u prijevodu Mladena Martića objavio prvi dio njegove Husitske trilogije “Narrenturm”.

Andrzej Sapkowski rođen je 1948. u Łódźu, gradu u središnjoj Poljskoj u kojem živi i danas. Odrastao je u poslijeratnoj komunističkoj Poljskoj. Njegov otac bio je pripadnik Poljske narodne vojske i sudionik bitke za Berlin, što je na mnogo načina odredilo mladog Andrzeja i njegov kasniji pristup književnim temama. Nakon završene srednje škole upisao je ekonomiju na Sveučilištu u Łódźu, a prije književne karijere godinama je radio kao viši prodajni predstavnik u vanjskoj trgovini, uglavnom prodajući krzna. Upravo su mu ta poslovna iskustva, putovanja i poznavanje tržišta kasnije pomogli oblikovati likove obilježene pragmatizmom i moralnom složenošću. U književnost nije ušao kao pisac, nego kao prevoditelj. Kao strastveni ljubitelj znanstvene fantastike prevodio je djela stranih autora na poljski – među ostalim i Cyrila M. Kornblutha – upoznajući iznutra mehanizme pripovijedanja i književnog zanata. Ključna prekretnica u njegovu životu dogodila se 1986. kada je časopis Fantastyka raspisao natječaj za kratku priču. Na nagovor sina Krzysztofa odlučio je poslati svoj tekst, ponajprije kako bi dokazao da može napisati priču koja će pronaći publiku. Oslanjajući se na iskustvo iz marketinga, napisao je tekst inspiriran slavenskom mitologijom i bajkama, ali oblikovan kao njihova svojevrsna dekonstrukcija.

Priča “Vještac” osvojila je treće mjesto, no reakcija čitatelja bila je toliko pozitivna da je Sapkowski nastavio razvijati lik Geralta od Rivije. Spoj crnog humora, filozofskih pitanja, gorke ironije, političkog realizma i drevnih mitova ubrzo ga je prometnuo u najvažnije ime poljske fantastike devedesetih godina. Iako ga je svjetska publika najviše upoznala kroz ciklus o Vješcu, Sapkowski je ostavio trag i izvan tog univerzuma: posebno mjesto u njegovu opusu zauzima Husitska trilogija (“Narrenturm”, “Božji borci” i “Lux perpetua”), povijesno-fantastična saga smještena u vrijeme Husitskih ratova u 15. stoljeću u kojoj propituje tradiciju poljskog povijesnog romana. Godine 2001. objavio je knjigu “Rukopis pronađen u zmajevoj špilji”, svojevrsni enciklopedijski vodič kroz književnost fantastike u kojem analizira povijest žanra, terminologiju magije i djela ključnih autora. Za svoj rad primio je brojna priznanja, među kojima pet nagrada Janusz A. Zajdel, te World Fantasy Award za životno djelo 2016. godine. Odlikovan je i zlatnom medaljom za zasluge u kulturi Gloria Artis. Od 2008. je počasni građanin Łódźa.

Sapkowski svoju privatnost drži podalje od javnosti te uglavnom živi povučeno u rodnom gradu. Član je Poljskog saveza pisaca, a među autore koje posebno cijeni ubraja Ernesta Hemingwaya, Mihaila Bulgakova, Raymonda Chandlera i Umberta Eca. Poznat po britkom jeziku i često oštrim komentarima, osobito kada govori o adaptacijama vlastitih djela, Sapkowski za sebe tvrdi da je politički neutralan. Ipak, njegova proza često se dotiče tema etničkih sukoba, progona, netolerancije i otpora ugnjetavanju, zbog čega mnogi u njoj prepoznaju odjeke suvremenih zbivanja. S više od 30 milijuna prodanih knjiga, prijevodima na više od 40 jezika i izdanjima u 80 zemalja, Sapkowski je postao jedan od najčitanijih europskih autora fantastike te drugi najprevođeniji poljski pisac žanra, odmah iza Stanisława Lema. Iako je tijekom karijere pisao eseje, povijesnu prozu i književnost različitih žanrova, njegovo se ime ipak prije svega povezuje sa serijalom “Vještac”.

Riječ je o jednom od najutjecajnijih europskih fantasy opusa posljednjih desetljeća, kulturnom fenomenu koji je redefinirao žanr kroz devet romana i zbirki priča te brojne adaptacije. Radnja je smještena na prostranom, neimenovanom Kontinentu, čija je povijest obilježena mitskom Konjunkcijom sfera, događajem koji je u ovaj svijet doveo magiju i opasna čudovišta. Politički, svijet je duboko podijeljen na Sjeverna kraljevstva, te ekspanzionističko Nilfgaardsko carstvo na jugu, čiji brutalni ratovi čine stalnu kulisu priče. To je svijet u kojem su vilenjaci, patuljci i gnomi potisnuti na margine društva ili u geta, dok ljudi dominiraju kroz sukobe i etničku netrpeljivost. Glavni protagonist je Geralt od Rivije – Vještac – lovac na čudovišta s nadljudskim refleksima i karakterističnom bijelom kosom, od djetinjstva uvježban za ubijanje opasnih stvorenja. Geralt se kreće kroz moralno ambivalentan univerzum, pokušavajući – ne uvijek sasvim uspješno – zadržati vlastiti etički kodeks.

Njegova sudbina neraskidivo je vezana uz princezu Cirillu od Cintre, nositeljicu ‘drevne krvi’ koja posjeduje moć putovanja kroz prostor i vrijeme, te čarobnicu Yennefer od Vengerberga, Geraltovu sudbinsku ljubav i Cirillinu mentoricu, dok njihove pustolovine prati trubadur Jaskier, Geraltov najbolji prijatelj. Saga se ističe svojom moralnom složenošću, crnim humorom i subverzijom tradicionalnih arhetipova žanra. Sapkowski vješto koristi elemente slavenske mitologije kako bi stvorio mračan i realističan narativ koji se bavi temama rasizma, ugnjetavanja i kompleksnosti osobnog izbora. Od početnih zbirki pripovijedaka do posljednjeg romana “Raskrižje gavranova”, saga prati evoluciju Geralta iz usamljenog lovca u zaštitnika obitelji, u svijetu koji se nepovratno mijenja pod pritiskom politike i magijskih sila.

Serijal je doživio brojne adaptacije, uključujući film, dvije televizijske serije, te videoigru “The Witcher”, koja se danas smatra jednom od najutjecajnijih i najuspješnijih fantasy RPG franšiza u povijesti industrije. Igru je razvila poljska tvrtka CD Projekt Red. Prvi nastavak je po objavljivanju 2007. stekao kultni status među ljubiteljima žanra, no globalni proboj dogodio se tek 2015. izlaskom igre “The Witcher 3: Wild Hunt”. Ta verzija osvojila je stotine nagrada za igru godine, a danas se redovito nalazi na popisima najboljih videoigara svih vremena. Prema podacima CD Projekta, prodana je u više od 60 milijuna primjeraka, dok je cijela franšiza premašila 85 milijuna prodanih kopija diljem svijeta.

Uz golemi uspjeh serijala vezan je i jedan od najpoznatijih pravnih sporova u toj industriji. Kad je CD Projekt početkom 2000-ih pregovarao sa Sapkowskim o pravima na adaptaciju, autor je odbio model isplate temeljen na budućim tantijemama te je umjesto toga prihvatio jednokratnu isplatu. Prema kasnijim navodima, bio je uvjeren da videoigre neće postići značajniji uspjeh. Nakon što je “The Witcher 3” postao jedan od najvećih komercijalnih i kritičkih uspjeha desetljeća, Sapkowski je 2018. preko odvjetnika zatražio dodatnu naknadu od oko 16 milijuna dolara, pozivajući se na odredbe poljskog autorskog prava prema kojima autor može tražiti dodatnu naknadu ako je prvotna isplata nerazmjerno mala u odnosu na kasniju zaradu projekta. CD Projekt tvrdio je da je sve ugovorne obveze uredno ispunio, ali je istodobno izrazio želju za sporazumnim rješenjem. Spor je okončan krajem 2019. nagodbom čiji detalji nikada nisu javno objavljeni. CD Projekt tada je priopćio da novi sporazum potvrđuje prava tvrtke na korištenje intelektualnog vlasništva “The Witchera”, te istodobno učvršćuje odnos sa Sapkowskim za buduće projekte.

Upravo su videoigre, koje je Sapkowski nekoć smatrao sporednim medijem, pretvorile njegov književni serijal u globalni fenomen te otvorile put kasnijim ekranizacijama, uključujući i Netflixovu seriju “The Witcher” iz 2019. u kojoj je Sapkowski – za razliku od videoigara – od početka bio angažiran kao kreativni konzultant. Unatoč poslovično suzdržanom odnosu prema adaptacijama vlastitih djela, mogao je barem biti zadovoljan utjecajem serije na prodaju njegovih knjiga: nakon Netflixove premijere prodaja je porasla za više od 500 posto u odnosu na prethodnu godinu, a Sapkowski se našao na samom vrhu Amazonove ljestvice najprodavanijih autora.