Cijena šutnje
Ann-Helén Laestadius u romanu 'Krađa' pripovijeda o svijetu u kojemu je tradicija na udaru, a zločini prolaze nekažnjeno
Prvi roman za odrasle švedske novinarke i spisateljice Ann-Hélen Laestadius (1971.), pripadnice starosjedilačkih naroda Saami i Tornedali, ubrzo je nakon objave 2021. godine postao najprodavanija knjiga u Švedskoj te, nakon prijevoda na mnoge strane jezike međunarodna književna uspješnica. Radnja romana A. H. Laestadius temelji se na stvarnim događajima o kojima se autorica informirala proučavajući policijska izvješća te razgovarajući sa svjedocima. Roman počinje epizodom u kojoj devetogodišnja Elsa u toru u kojem su zatvoreni sobovi koji pripadaju njezinoj obitelji nalazi ubijeno tele imenom Nástegallu te susreće njegova ubojicu, koji joj zaprijeti smrću ako ikome otkrije njegov identitet. Zbog tog će susreta djevojčica godinama biti traumatizirana, no također odlučna da spriječi daljnja mučenja i ubijanja sobova.
Radnja romana “Krađa” traje desetak godina. U prvom se dijelu zbiva 2008., a u drugom i trećem 2018. i 2019. godine. Smještena je na sjever Švedske, u Arktički krug, na području koje stoljećima nastanjuju Saami. U središtu zanimanja konflikti su odnosi Saamija i švedske većine, a fokalizator priče ovog svojevrsnog hibrida romana o odrastanju i trilera je Elsa, u prvom dijelu dijete, a kasnije mlada žena. Glavni je antijunak romana alkoholičar i nasilni propalica Robert Issakson, koji godinama maltretira Saame koji žive u njegovoj okolini te ilegalno ubija njihove sobove radi zarade ili obične mržnje i okrutnosti. Vlasnici životinja ubojstva i krađe prijavljuju policiji, no ona na njih reagira ravnodušno i tretira ih kao obične krađe. Nijedan slučaj ubojstva i nestanka sobova tijekom niza godina nije rasvijetljen, a krivac kažnjen. Napetost s vremenom raste te kulminira na samom kraju romana. Dok lokalni policajci usmrćivanje sobova drže običnim krađama, goniči sobova starosjedilačkog podrijetla u bliskom su odnosu sa svojim životinjama. Uzgajanje sobova ključno je za očuvanje jezika, kulture i tradicionalnog načina života naroda Saami. Napad na sobove napad je na njihovu kulturu, način života i cjelokupnu egzistenciju. I upravo je to središnja tema ovog izvrsnog romana, borba mlade žene za svoje nasljeđe i tradicionalni način života u svijetu prožetom etničkim konfliktima te, ništa manje važno, klimatskim promjenama koje snažno djeluju na uvjete života na najsjevernijim dijelovima Zemlje.
Pričajući priču o Elsinoj obitelji goniča sobova Ann-Hélen Laestadius govori i o konfliktnim odnosima između starosjedilaca i većinskog naroda u Švedskoj te o nizu problema s kojima se susreću pripadnici naroda Saami, među kojima su (prisilna) asimilacija u većinsko društvo, gubitak identiteta, sudski sporovi zbog teritorija, diskriminacija, neprihvaćanje različitosti, predrasude, ravnodušnost policije i državnih institucija, visoka stopa samoubojstva, ugroženo mentalno zdravlje, međuvršnjačko nasilje u školi koji u značajnoj mjeri ugrožavaju tradicionalni način života tamošnjeg stanovništva. Spomenuti su problemi slični, ili identični, onima s kojima se suočavaju i ostale starosjedilačke zajednice od sjeverne i južne Amerike do Australije i Novog Zelanda, čime ova priča dobiva univerzalniji zahvat.
“Krađa” je i roman o identitetu. U Švedskoj danas živi oko 20.000 pripadnika naroda Saami, a na sjeveru Norveške, Finske i Rusije njih još pedesetak tisuća. Stoljećima su bili žrtve diskriminacije te različitih asimilacijskih politika, no i dalje se bore za očuvanje svojeg identiteta. Zanimljiv, atmosferičan, napet, vješto napisan i izvrsno preveden roman.
